Nedavno završena II edicija festivala „Green Montenegro International Film Fest“, i ove godine je okupila veliki broj ljubitelja umjetnosti, i svih onih koji su nakon ove manifestacije to sigurno postali.
Zamišljen kao konceptualni filmski festival na temu zaštite životne sredine, ove godine akcenat je stavljen na obilježavanje 25 godina od proglašenja Crne Gore prvom ekološkom državom na svijetu.
To je bio više nego dovoljan povod da porazgovaramo sa direktorom Green Montenegro International Film Fest, i ujedno osnivačem i izvršnim direktorom Centra za multimedijalnu produkciju (CEZAM), Blagotom Marunovićem, koji je više nego zadovoljan kako je sve tokom četiri dana festivala proteklo.
„Blizu 4000 domaćih i jedan dio stranih gostiju koji su imali priliku da pogledaju filmove, tokom četiri dana trajanja festivala, izlazili su iz sala Centra za kulturu Danilovgrad, osnovnih škola i gimnazija u Podgorici i Danilovgradu, sa crnogorskih univerziteta, sa projekcija na otvorenom itd, čini mi se zadovoljni.. dok veliki broj njih i zamišljeni, nad sobom ili nad onim što se dešava u njihovoj okolini ili bilo gdje u svijetu, kada je je u pitanju odnos čovjeka prema prirodi. Ono što je važno jeste da nisu ostali ravnodušni prema onome što su vidjeli. A mogli su vidjeti preko 70 filmova, vrhunskih mainstream i nezavisnih produkcija iz 40 zemalja širom svijeta, koji tretiraju teme kao što su nesvjesna i nesavjesna razaranja našeg, za sada, jedinog doma, planete Zemlje. Pored selekcije filmova koji tretiraju pitanja zaštite životne sredine, bili su prikazani i filmovi u kategoriji Ekologija duše i Turistički filmovi“, ističe Marunović na početku razgovora za Kolektiv.me.
Tema ekologije je pitanje koje u našem društvu uvijek aktuelno, a gledajući kako se pojedinci odnose prema živortnoj sredini, često se nameće nedoumica, koliko je data titula ekološke države i opravdana?
Naš sagovornik objašnjava da projekat direktno odgovara na potrebu da Crna Gora trajno dobije jedan originalan filmski festival, zasnovan na konceptu ekologije, koji će doprinijeti razvoju društvene misli i oblikovanju daljih pravaca razvoja kulture, obrazovanja i društvenog aktivizma u cilju zaštite životne sredine.
„Prikazani filmovi su svakako na edukativan, emotivan i definitivno emancipirajući način dopirali do gledalaca. Neki od gestova koji potvrđuju snagu filma kroz teme koje tretira Green Montenegro International Film Fest jesu upravo razgovori nakon projekcija, nakon prvih jakih utisaka, gdje su očigledna zapažanja pojedinaca koji otvoreno iskazuju potrebu za promjenom, za reakcijom i djelovanjem. To jeste početak i kao takav je dovoljan za pokretanjem prvo ličnih inicijativa, pa vjerujem i lokalnih i šire. Upravo to govori o važnosti intimne ljudske potrebe da zaštiti i očuva životnu sredinu, ka kojoj se ne treba odnositi kao prema političkoj frazi, već je razumjeti kao ono što čovjeku omogućava da živi u skladu i hamoniji sa prirodom i drugim živom bićima, ostavljajući prostora i resursa onim generacijama koji tek dolaze“, kaže Marunović.
Umjetnost je oduvijek imala tu posebnu „moć“ da svojim djelovanjem utiče na svijest društva, i ukaže na ono na šta smo zbog ovih ili onih razloga, prestali da obraćamo pažnju. I sama istorija nam svjedoči o tome...
Osvrćući se na temu „Green Montenegro International Film Fest-a“, i obilježavanje 25 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, Marunović napominje da je stvarnost ipak drugačija, i da je ekološka država prilično laskava titula.
„Ideja koja je prati je zaista fenomenalna, ali je tadašnja politička garnitura ipak senzacionalistički proklamovala državu kao ekološku imajući u vidu njen potencijal da takva stvarno i bude, ali ujedno nemajući snage da potvrdi i uopšte održi status jedne od najljepših i nekada stvarno najčistijih zemalja u Evropi i šire. Okolnosti 90ih godina, godine tranzicije nakon toga, pa čak i godine koje živimo, nažalost nisu dale priliku Crnoj Gori da se u punom kapacitetu dokaže kao ona u kojoj bi trebali živjeti ljudi svjesni prostora kojeg dijele. U tim nepogodnim vremenima za zdravo odrastanje, okolnostima kao što su ekonomska kriza, tranzicija, hiper inflacija nezabilježena u istoriji civilizacije, trgovina ljudima i narkoticima, bolesti i rušenje tradicionalnog morala, čvrsto su me opredijelile da se aktivno uključim u razne vidove borbe za sve vrste građanskih i univerzalnih sloboda čovjeka, zaštite životne sredine i ljudskog dostojanstva uopšte“, objašnjava on.
Kako kaže, sa bogatom i lijepom teritorijom i malim brojem stanovnika, Crna Gora zaista može postati jedinstven primjer u svijetu lijepog i humanog društvenog uređenja i održivog ekonomskog sistema.
„Ovakav stav ne proizilazi iz utopističkog poimanja društva, već iz sasvim realnog sagledavanja postojećih potencijala i mogućnosti. Danas se Crna Gora čak i udaljava od obaveze preuzetih Sporazumom o klimi, koji je potpisala u Parizu u decembru prošle godine. Ona se kao mala zemlja, bogata resursima vode, vjetra i sunca, mora okrenuti alternativnim i obnovljivim izvorima energije, što joj po prirodi stvari dolikuje i pripada. Filmska umjetnost, posebno ona u službi zaštite životne sredine, i uopšte pričanje i prikazivanje stvarnosti onakvo kakvo jeste, ne flertujući sa njenim suštinskim karakteristima, ujedno dajući alternative za rješavanje problema, definitivno se može koristiti kao sredstvo kojim se treba oblikovati i konačno mijenjati struktura pojedinca i društva uopšte. To vjerujem dokazuje da Green Montenegro International Film Fest, koji polako stvara ambijent u kojem se kroz umjetnički impuls, unaprijeđuju znanja i informisanost o ekologiji i globalnim trendovima ka kojima Crna Gora teži ili bi, svakako, kao prva ekološka država u svijetu, trebala težiti“, ističe Marunović.
Da publika prepoznaje značaj i kvalitet filmskih projekcija, dokazao je i ovogodišnji „Green Montenegro International Film Fest-a“, i ispunjena sala Centra za kulturu u Danilovgradu.
Tokom četiri festivalska dana, vjerna publika je sa jednakim žarom dolazila i pratila projekcije autora iz svih krajeva svijeta, i učestvovala na brojnim ekološkim aktivnostima jer, životna sredina i značaj njene zaštite, oblast je kojoj samo ljudi mogu postaviti granice!
„Cijenim da se dosta pričalo o lijenoj publici ne samo u Crnoj Gori nego uopšte na Balkanu. Ono što je intrigantno i izazovno jeste pronaći razloge kolektivne umrtvljenosti i nezainteresovanosti da se nešto novo vidi i osjeti, i u ovom slučaju, pored date prilike da se kroz veliki fond zaista sjajnih i upečatljivih filmova na festivalu počne mijenjati odnos prema prirodnom ambijentu koji zajedno dijelimo i od kojeg zavisimo. Publika Green Montenegro Inernational Film Festa je ona koja svojim dolaskom na projekcije filmova i prisustvom na dodatnim ekološkim i građanskim aktivnostima u okviru festivala kao što su biciklističke ture, planinarski pohodi, predavanja, projekcije filmova u prirodi, regate rijekom Zetom, izložbe, turistički obilasci itd, se kao takva definiše kao kritična masa, grupa onih svjesnih građana koji otvoreno daju podršku potrebi očuvanja životne sredine time pokazujući spremnost da budu dio jedne kolektivne i globalne akcije za očuvanje planete, na što smi mi posebno ponosni“, kaže Marunović.
Čest problem, ne samo Crne Gore, već i država u regionu je nedovoljno ulaganje u oblast kulture, ne dopuštajući na taj način da se svi njeni potencijali do kraja iskoriste.
Na pitanje da li se bavljenje umjetnošću u Crnoj Gori može nazvati luksuzom, naš sagovornik ističe da je bavljenje umjetnošću uvijek potreba pojedinca, i prema njegovim riječima, prava je privilegija i sreća posjedovati stvaralački duh.
„Ulaganje u umjetnost je jedina dugoročno isplativa investicija jedne države. Ukoliko je suprotno onda umjetnost traži različite načine da postane po svaku cijenu primijećena i prihvaćena i kao takva zna biti prolazna i često manje vrijedna. Ali sa druge strane upravo pogrešna vremena donose najljepšu i najangažovaniju umjetnost koja revolucioniše i mijenja. Ne treba se žaliti, treba uporno stvarati i biti svjestan procesa i uživati u njemu“, objašnjava Marunović.
Upitan da li je našoj zemlji potrebno više filmskih festivala, jer ovakve manifestacije u inostranstvu imaju primat, Marunović objašnjava da su Crnoj Gori potrebni originalni festivali, koji će biti epicentar slobodne, kreativne i stvaralačke misli, odakle se kako kaže, šalju poruke nalik onima koje dolaze sa Green Montenegro International Film Festa.
Karakter ovog festivala se kaže ogleda po gostima festivala kao što su reditelji, producenti, akteri filmova koji dolaze iz raznih krajeva svijeta, i naravno po univerzalnoj teme kao što je potreba zaštite životne sredine, „koja je zajednička svakom čovjeku, gdje god se on nalazio“.
Izazov za svaki sljedeći „Green Montenegro International Film Fest-a“, leži objašnjava Marunović,u potrebi da se ispriča neispričana priča.
„Izazov leži u želji da se stvori prilika, razlog ili povod stvaraocima koji imaju potrebu ispričati neispričane priče, da se angažuju, i filmskih ostvarenjima i drugim vrstama stvaralaštva inspirišu i konkretnim i direktnim akcijama daju primjer onima kojima su zaboravili kako je važno biti čovjek, tolerantan prema onome što ga okružuje... ljudima, životinjama i prirodi uopšte“, zaključuje Blagota Marunović za Kolektiv.me.